Karaula 1915m- Zijova staza-Prokletije

MARŠRUTA Dolina Grebaje – vrh Karaule i nazad
Šetačka tura – Oko Skakavice, vodopad Grlja, Alipašini izvori, Dolina Grebaje
DATUM 22.08.2021.
VR.POLASKA 7h VR.DOLASKA 21.45h
VODIČ Edita Files Bradarić
UČESNICI 23 učesnika : 5 šetača- Milena Andrijašević, Vesna Lakuš, Jasna Milošević, Đina Markuš , planinari 18-Mira Kostić, Dušan Delić, Rajko Mićković, Ivica Surjan, Petar Ivanović, Petar Vujačić, Rajko Radusinović, Nataša Bojanović, Ljiljana Stijepović, Vuk Šestović, Branka Adžić, Peđa Vujović,Vesna Nikolić, Jelena Milutin, Radojko Bošković, Mira i Vlatko Radović.
KRATAK OPIS AKCIJE:
Zbog izmjene plana akcija osmislila sam da za jedan dan posjetimo gusinjske Prokletije i ispitamo vrijeme koje nam je potrebno da od Podgorice do Gusinja dođemo novom cestom – kanjonom Cijevne, preko novog zajedničkog graničnog prelaza sa Albanijom i nastavimo preko Tamare i Seoca do Grnčara i Gusinja. Daljinomjer pokazuje udaljenost od 90 km koju bi trebali preći za 2h, da nema graničnih prelaza, ali dosta smo ostavili vremena na graničnim prelazima, posebno ujutro, tako da smo u Dolini Grebaje bili oko 10.30h, odnosno opet nam je trebalo 3 i po sata, kao da idemo Crnom Gorom okolo. Za povratak nam je trebalo 3 sata. Komfornim kombijem uživali smo u krivudavoj vožnji kroz ineresantne planinske predjele Albanije.
Start ture je bio tačno u 11h kod Eko katuna Maja Karanfil (1160m). Početak staze je isti kao i za Popadiju i Volušnicu. Negdje na 1402m staza se grana jugozapadno prema Volušnici i Popadiji a sjeverozapadno prema Karauli. Osnovna ljepota ove staze je što je 90% u gustoj bukovoj šumi, 11 serpentina ima do prevoja na 1800m, za šta nam je trebalo 2h. Na prevoju ima staza koja silazi prema udolini gdje je katun Popadija i sa kojeg se može popeti Trojan ili se može doći na ćafu od Popadije. Mi nastavljamo prema sjeveroistoku zaravnjenim dijelom vršnog šumovitog grebena i prolazimo ispod vršne stijene Karaule. Na ovom potezu se mogu naći šumski plodovi, koji ove godine kasne i siromašni su zbog suše, kao i planinski čaj i kantarion. Zaobilazimo vršnu stijenu i na kraju u suprotnom pravcu penjemo preko stijena i dolazimo na vrh Karaule. Od prevoja nam je trebalo još 45 minuta do vrha, odnosno ukupno 2.45h od starta.


Ova staza se zove Zijova staza, ime je dobila po planinaru Ziju Ibrahimagiću iz Gusinja i tradicionalno se pohodi svake godine u maju mjesecu. Na vrhu Karaule se pruža izvanredan pogled na sve strane: sjeverno imponira Greben, Visitor, Lipovica, nižu se vrhovi prema Biogradu, Asancu, Ilijinoj glavi, Mojanu i na kraju prema Komovima, zapadno se prostire greben Trojana , južno Popadija sa Talijankom i nastavlja u peharastu Volušnicu, ispod nje duboko Dolina Grebaje od koje se uzdižu moćni vrhovi Karanfilia. Istočno u pozadini nazire se plato Kolata, a južnije od njih Rosni vrh, sjeveroistočno se vidi kupa Đeravice, Bogdaš, Starac, nešto bliže ispod planinskih vrhova vidi se Plav sa Plavskim jezerom i Gusinje. Silazak je bio istim putem i u slobodnom stilu kako je ko mogao. U dolini Grebaje čeka nas kombi i naše šetačice koje su se super provele i kroz isto vrijeme obišle Oko Skakavice, vodopad Grlja u Vusinju, Alipašine izvore i na kraju šetnja livadama Grebaje do tačke sa koje se najljepše vide stijene “Poljubac mačaka” na Karanfilima.

KARAKTERISTIKE TURE-AKCIJE:
Tura je srednje teška K2/T2, dužine 6km u jednom pravcu, visinske razlike od 750m, za turu je bilo potrebno 6 i po sati, idealna za ljetnje vrućine.
Izvještaj napisala: Edita

„Dani Gorice na Bukumirskom jezeru 2021“

Planinarski klub „Gorica“ “ je uspješno, po 20-ti put, realizovao tradicionalnu planinarsku manifestaciju „Dani Gorice na Bukumirskom jezeru“ , 24 i 25.07.2021.g.. Prema planu i programu učesnici su se okupili u ranim popodnevnim satima u planinskoj kući „Petrović“ na katunu Petrovića, blizu Bukumirskog jezera, kako bi u 15h popeli obližnji Velji vrh 1916m. Kružna tura sa usponom je trajala oko 5,5h, a sa vrha se pružao jedan od najljepših pogleda na dolinu Bukumirskih jezera , Crnu planinu sa Magličem, iza kojih izranjaju veličanstveni vrhovi Komova.

U večernjim satima pridružuje nam se šest planinara iz SRD“ Montenegrotim“ iz Nikšića , koji su svoj kamp podigli uz Bukumirsko jezero. Uz naše članove kao gost sa nama je i rumunjski konzul Radu Gorincioi. Glavni dan manifestacije i planinarenja je nedjelja sa planiranim usponom na Štitan 2172m i Surdup 2184m i lakša kružna tura vrhovima Bigeza 1979m. Na polasku u 8h pristižu nam novi gosti iz Kolašina, ugodno nas iznenađuje predsjednik PSCG prof. dr Dragan Bulatović sa djecom Višnjom i Ivom, a sa njima je bio i predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bato Bulatović, koji se odmah priključuju prvoj grupi.

Vrijeme je bilo prelijepo , toplo i sunčano. Uspon je odrađen preko prevoja između Štitana i Toljevaca, prvo na Štitan a potom na Surdup, a silazak nestandardnim pravcem i nemarkiranom stazom po krševitom terenu i snježnom smetu u smjeru sjeverozapada i prevoja sa kojeg se silazi ispod Veljeg vrha na katun kosorskih Petrovića. Tura je trajala 8 sati, vodič na turi je bio Rajko Mićković. Lakša tura je pošla stazom CT-1, koja ide kosom Torača i preko izvora Torača do na prevoj , skrenula jugoistočno postepeno se penjući do grebena Bigeza, zaobilazeći prve vrhove ili kako ih zovu Pasjake.

Umjerenim ritmom, uživajući u pogledima na sve strane i usputnom branju čajeva, grupa je prošla više vrhova Bigeza da bi se potom spustila na prevoj između Bigeza i Toljevaca i nastavila silazak na markiranu stazu ispod Pasjaka kojom smo se spustili do katuna Petrović. Neobični su pogledi sa Bigeza na sve strane , na Surdup i Štitan, stijenu Kariman, Toljevce, u daljini Vila , Strugeza Krisitor , obrisi plavskih i albanskih Prokletija. Tura je trajala 6,5h , vodič na turi je bila Edita Files Bradarić.

U planinskoj kući Petrović sakupilo se još naših članova i prijatelja koji su uživali u dolini i kupanju u jezeru. Glavni u planinskoj kući Petrović bio je Pavle Bandović koji je za sve pripremio jednostavan i ukusan ručak . Nastavljeno je druženje planinara i poslije ručka, bilo je tu korisnih kontakata i dogovora posebno vezano uz pripremu monografije PSCG. Nakon spremanja bilo je vremena i za kupanje na Bukumirskom jezeru. Posljednji učesnici odlaze sa Bukumira u 20h.


Veoma smo zadovoljni i srećni kako je sve proteklo, kako planinarenje tako i planinarsko drzuženje. Dani Gorice su održani uz podršku Planinarskog saveza Crne Gore i Uprave za sport i mlade Crne Gore. Ukupno je bilo 27 učesnika, 14 članova Gorice i 13 planinara gostiju. Vedro do sljedećih susreta na Bukumiru!
Edita Files Bradarić, predsjednica Kluba
(tekst je napisan kao izvještaj za PSCG)

Planinica 2330m, Durmitor

MARŠRUTA Bosača – Crepulj poljana – D.iG. Ališnica – Planinica i nazad
DATUM 14.07.2021.
VR.POLASKA 7.30 VR.DOLASKA 16.30
VODIČ Edita Files Bradarić
UČESNICI Mira Kostić, Branka Adžić, Jelena Milutin, Petar Vujačić, Rajko Mićković, ukupno 6.
KRATAK OPIS AKCIJE:
Već godinama za vrijeme Dana državnosti CG, sredinom jula, pohodimo Durmitor. Uglavnom zbog tradicionalnog Memorijala generala Danila Jaukovića, kad se penje Bobotov kuk ili Škrčka jezera, ali uz to uvijek planiramo da popnemo još ponešto.Ove godine išli smo na Planinicu. Polazak je bio kolima iz auto kampa Razvršje gdje smo došli dan ranije i noćili.

Kolima smo došli do ispod sela Bosače (1520m), odakle smo započeli planinarenje šumskim putem koji ide do iznad Zminjeg jezera i nastavlja se kroz gustu četinarsku šumu podno litica Crvene grede, a potom se kao staza penje do Crepulj poljane (1682m), napuštenog katuništa ispod Žute grede. Nakon kraćeg odmora nastavljamo stazom koja eksponirano i serpentinama ide prema prevoju na 1940m, negdje pri vrhu na stazi je velika stijena i odron koji oprezno obilazimo. Na prevoju smo oko 10h ( 5km od starta, 2,5h, 420m visinske r., 250m od Crepulj p.), sa njega se odjednom otvara veliko planinsko prostranstvo Ališnice na čijem se kraju uzdiže blagi greben Planinice.

Ovo je predio planinskih udolina, pašnjaka, lokvica, stijena nakićenih borom krivuljem i goleti, još uvijek išarane krpicama snijega. Staza je jasna i markirana, prolazi kroz Donju Ališnicu, pa na Gornju Ališnicu (2050m), cijelom stazom postepeno se sa jugozapadne strane otvara greben Rbatine, koji se spušta na prevoj i poslije strmo uzdiže na Bezimeni vrh iza kojeg izviruje Bobotov kuk.

Nastavljamo uspon do Međeđeg ždrijela(2251m) odnosno prevoja odakle stazom prema jugozapadu, kroz gusti bor krivulj, dolazimo na zaravnjeni i travnati vrh Planinice. Od prevoja se staza nastavlja i spušta do Škrčkih jezera. Planinica je prelijep vidikovac, ispod nje su Škrčka jezera, iznad jezera se uzdiže Prutaš, južna padina Prutaša završava ispod Šarenih pasova. Za uspon nam je trebalo 4 i po sata, nakon uživanja u pogledima i ručavanja sklonili smo se iza bora krivulja od vjetra kako bi malo i zadrijemali.

Povratak je bio istom stazom, usput se brala majčina dušica, planinska trava je ove godine veoma oskudna, a stado ovaca srećemo tek prije prevoja ispod Žute grede. Često se ovdje vide divokoze, ali mi ih ovaj put nismo zapazili. Za povratak do kola u Busovači nam je trebalo 3 i po sata.


KARAKTERISTIKE TURE-AKCIJE:
Tura je kondiciona teža, tehnički nezahtjevna, K3/T1, ukupne dužine 18km, visinske razlike oko 850m, za turu treba izdvojiti oko 9h. Tura se može nastaviti sa spuštanjem na Škrčka jezera ili na Sušičko jezero. Između D. i G.Ališnice može se skrenuti prema prevoju između Rbatine i Bezimenog vrha i preći u Valoviti do ili središnji prostor Durmitora. Sa prevoja ispod Žute grede može se skrenuti put sjeveroistoka prema Crvenoj gredi i Jablan jezeru.
Izvještaj napisala Edita

Ždrebarnik 2114m- Kučke planine

MARŠRUTA Korita – Kotski katun – Ždrebarnik i nazad
DATUM 4.07.2021.
VR.POLASKA 8:20 VR.DOLASKA 18.30h
VODIČ Edita Files Bradarić
UČESNICI Mira Kostić, Rajko Mićković, Petar Ivanović, Jelena Milutin, Vesna Nikolić, Ivica Surjan,Radojko Bošković, ukupno 8.
KRATAK OPIS AKCIJE:
Napokon da krenemo do još jednog rjeđe osvajanog vrha Kučkih planina- Ždrebarnika (2114m). Jedan je od središnjih vrhova i okružen okolnim vrhovima; sa zapada Žijovom, istočno Smojanom, na sjeveru Vilujar, Suvo brdo i Šila, na jugozapadu Pločnik, Kunora na jugoistoku. Sa Korita kučkih vidi se Ždrebarnik kako se pruža istočno od kupe Pločnika. Krenuli smo sa Korita (1376m) u pravcu izvora Velika Radeča (1494m) do kojeg treba 1sat ili 4km. Nakon osvježenja na izvoru nastavljamo makadamom 1km, gdje na krivini postoji prečica makadamskog puta prema Velikoj ćafi.

Uskoro dolazimo ispred udoline u koju silazimo i na čijem se kraju nalazi osojni katun Kocki, a iznad udoline i puta prisojni katun Kocki, a između njih je lijepo ograđena lokva. Katun je živ, kroz osojni smo se samo pozdravili sa psima. Nastavljamo stazom iznad katuna kroz šumu u pravcu Pločnika i prema prevoju između litica Pločnika i Kunore. Dolaskom na prevoj ispred nas se ukazuje kompletan Ždrebarnik, a ispod samog vrha na južnoj strani u širokoj udolini vide se ostaci nekadašnjih glada katuna Živković, osojni dio udoline značajno je bio pokriven krpama snijega. Rijetko pohodimo ove vrhove usred ljeta ali lagana naoblaka i mikroklima zaostalog snijega je učinila da nam ova tura bude ugodna i bez teške vrućine. Prema vrhu krećemo izohipsom zaobilazeći udolinu zapadno i sjeverno, po teškom i stjenovitom terenu, kao i preko zaostalih snježnika. Napokon oko 13h dolazimo na vrh Ždrebarnika, za šta nam je trebalo 4.30-5h.

Sa vrha se pruža pogled prema gotovo svim vrhovima Kučkih planina, tu je najbliži Pločnik, Žijovo, neobičan izgled glave Šila Veljih, između Vilujara i vrha Suvog brda, iza je Treskavac i početak grebena Surdupa koji se nastavlja na Štitan i Toljevce, istočno najbliži vrh je Smojan, u daljini izvire Vila i Štrugeza, jugoistočno Krisitor, južno Korita. Sa vrha silazimo jugoistočnim grebenom Ždrebarnika preko Kunore i opet dolazimo do katuna Kuckog, praveći jednu malu kružnu turu. Povratak je istim putem preko Velike Radeče i do kola kod karaule na Koritima, gdje stižemo oko 18.30h. Rajko i Edita pri povratku skreću na put prema Zavali odakle se ide prema Berovači, sa ciljem da se ispita markirana staza koja ide od Zavale do Velike Radeče. Uz manji uspon i zaraslu stazu posebno u opožarenom dijelu sa visokom kiprovinom, zaključili smo da ova staza nije pogodna za prolazak, a niti za održavanje, i dio je staze uspona na Berovaču.


KARAKTERISTIKE TURE-AKCIJE:
Srednje teška tura K2/T2, dužine 21km u oba pravca, visinske razlike oko750m, za turu je trebalo oko 10h. Dužina se može skratiti za 4km ako se kolima ide 2 km od Korita, a terenskim kolima značajno ako se ide putem prema Velikoj ćafi i ostave kola kod Ciganske rupe, ispod Smojana. Pristup do Ždrebarnika je moguć i od strane katuna Guzovalja ispod Treskavca , markiranom stazom prema Smojanu, do katuna Gladišta odakle se skreće prema Ždrebarniku. Od Ždrebarnika se može preći na Vilujar odnosno Šila i Jovanov vrh, te Žijovo, ali to je već prava avantura. Markiranje staze od Ciganske rupe prema Smojanu i Ždrebarniku bi bilo poželjno.
Izvještaj napisala: Edita

Orline iznad Brskuta

MARŠRUTA Donje Stravče – Krušev do – vrh Orline 1488 m i nazad
DATUM 09.05.2021
VR.POLASKA 8 h VR.DOLASKA 18 h
VODIČ Rajko Mićković
UČESNICI Mira Kostić, Edita Files Bradarić, Veliša Aligrudić, Petar Drašković, Ivica Surjan, Radojko Bošković, Nikola Nikezić, Branka Adžić, Snežana Ivanović, Blažo Vukčević, Jelena Milutin, Igor Maraš, Veselin Milović, Milovan Nikolić, ukupno 15 planinara.

KRATAK OPIS AKCIJE:
Od Podgorice preko Kuča za 1sat i 15minuta stižemo do Donjeg Stravča, kod kuća Lazovića (1149 m). Odatle pješačenje započinjemo seoskim makadamom koji vodi do Brskuta, preko Milačića, Dubaja, spuštajući se do Kruševog dola na 1007 m. Obilazimo Kruševi do istočnom stranom u luku i kod table ‘Kruševi do’ skrećemo lijevo od puta, usponom preko livade 50 m i nailazimo na staru pješačku stazu koja nas vodi do isturenog ruba (kunja) Sokoline. Nastavljamo u pravcu jugoistoka uz goli rub prema vrhu Sokoline. Nadomak vrha pronalazimo staru stazu, ali pri vrhu kameniti dio staze otežava kretanje zbog zakošenih stijena i kamenih procijepa, što je posljedica erozije nakon požara. Možda smo mogli skrenuti prije 100 m lijevo gdje bi bila sigurnija podloga, ali to smo zaključili kad smo se već popeli na sami vrh.

Možda smo među prvim planinarima koji su popeli ovaj skriveni vrh pa je pravi gušt i uživanje u lijepim pogledima: na istoku Treskavac i vrhovi Šila, zapadno u daljini vrhovi Maganika, Moračkih planina, Sinjajevine i na samom sjeveru vrhovi Komova i snježno šarenilo Crne planine. Put ispod Treskavca prema Bukumirskom jezeru još nije prohodan od snijega iako smo dobro zašli u mjesec maj.
Orline su kao ostrvo okruženo pustim Veljim dolom južno i istočno, a sjeverozapadno dolinom rječice Brskut, ispod Planinice. Brskut se spaja sa rječicom Nožice tvoreći Malu rijeku i tu počinje Kanjon Male rijeke. Iznad Veljeg dola strmo se uzdižu sa juga strane prema Stravču od kojih se ističe vrh Škuljka (1505 m).

Silazimo sa Orlina birajući bolji pravac do grebena Sokoline i Kruševog dola. Od Kruševog dola istim putem uspinjemo se skoro 200 m do Milačića, gdje na vidikovcu Priboj (1201m) uživamo u pogledu na kanjon Male rijeke. Nastavljamo do Donjeg Stravča gdje nas čeka kombi i usput beremo maslačak i majčinu dušicu.


Karkteristike ture: srednje teška, dužine 14 km, ukupne visinske razlike 650 m, potrebno vrijeme sa odmorima 8 sati. Staza nije obilježena, ali su dosta dobro uočljive stare seoske staze.
Preporuka: da se uvrsti u Plan planinarskih staza i da se doda u prilogu staza “Vodiča Žijevo”.
Izvještaj napisao Rajko Mićković